Biti turista u gradu u kome inače živimo može biti inspirativno i zabavno, a često je i preporučljivo. Kao prvo, ne možete pričati kako poznajete svet i druge turističke destinacije koje ste posetili ukoliko na isti način ne poznajete i svoj grad. Kao drugo, ponašati se kao turista u gradu sa kojim delite svoju svakodnevicu može biti i jedan zanimljiv oblik psihoterapije. Naime, Izgraditi u sebi osećaj da ste turista u gradu u kome se borite sa svakodnevnom kolotečinom jedna je od najboljih terapija protiv stresa, jer šta bi čovek više poželeo od toga da se svakog dana oseća kao da je na godišnjem odmoru šta god radio u međuvremenu, istog tog dana.

Ostanak u Beogradu tokom letnjeg godišnjeg odmora mnoge dovede u situaciju da se osećaju depresivno, pa čak i poraženo, izuzev onih koji ovaj grad vole ili ga žive punim plućima. Nije da se Beograd tokom leta u potpunosti oslobodi provincijalizma koji se u njemu ukorenio poslednjih godina uglavnom naletom negativne energije i najgoreg oblika nacionalističkog primitivizma koji su minuli ratovi dovukli upravo tu, ali ga je nesporno mnogo manje. Beograd je tokom leta i pored užasno neorganizovanog gradskog prevoza i gomile drugih stvari koje ovde ne štimaju in general, a u vrelim letnjim danima još manje, u julu i avgustu nesvakidašnje lep i zabavan; uzbudljiv nesporno a kosmopolitski više nego bilo kog drugog meseca u godini. Čak više nego u decembru i oko Nove godine kada je statističkiu Beogradu najviše turista, zato što je tada tu i veći procenat pomenutog primitivizma onih koji najčešće veći značaj pridaju pravoslavnoj nego kalendarskoj Novoj godini, sa verom u Boga, ali isključivo uz čašicu rakije i bilo šta što može da puca. Leti je i pored sve buke, toga u Beogradu manje ili ga ne primećujemo, delimice i i zato što se leti većina nas ubaci u mood da smo turisti u Beogradu što je osećaj koji bi trebalo učiniti trajnijim, ako ne konstantnim.

Bilo da se vlast (o kojoj god da je reč) ili turističke organizacije u zemlji trude ne bi li vas motivisale da godišnji odmor provedete u Beogradu, odnosno na svome,  bilo da ste sami sebi postavili cilj da ga takvog organizujete to će vam sigurno poći za rukom, koliko god i sami prema sebi, a kamoli prema pomenutim čelnicima, bili nepoverljivi u tom smislu. I što je najvažnije, dobro ćete se provesti. Bilo da želite noćni provod, dnevno ili noćno kupanje, bazene, gradske plaže, avanturističke parkove, lokalna izletišta, znamenitosti ili nešto sasvim treće u Beogradu ćete sve to naći – manje ili više dobro, ali prihvatljivo i solidno organizovano. Ukoliko ne znate šta biste radili a odlučite da desetak dana letujete u svom gradu, Internet vam pruža gomilu neophodnih informacija i saveta.. Ako vam trebaju oni psihološki kako da sebe ubacite u taj mood i takvih ćete pronaći na sve strane. Na koncu, sublimirani i jedni i drugi u par osnovnih izgledali bi ovako:

Isplanirajte svoj odmor. Onako kao da ga provodite na bilo kojoj drugoj destinaciji u svetu. Napravite plan šta želite da radite akcentujući stvari za koje inače nemate vremena ili još bolje one koje nikada niste ili nikada ne biste uradili. Kao polaznu tačku izrade ovog plana možete iskoristiti pitanje: Šta bih preporučio jednom turisti koji prvi put dolazi u moj grad a koji ima slične afinitete kao ja?

Iščitajte istoriju svog grada. Na taj način ćete ga bolje upoznati i sigurno u tome pronaći teme koje će vas zaintrigirati i inspirisati koja biste zanimljiva mesta u tom segmentu mogli detaljnije pogledati. Siguran sam da znate ime svakog ili barem većine spomenika i istorijskih zdanja u svom gradu… Međutim, da li znate za svaki od njih i zbog čega su znameniti. Sigurno, ne. Stoga evo prilike da to otkrijete.

Šetajte i nosite fotoaparat sa sobom. Šetnjom se jedan grad najbolje upoznaje, a nošenje kamere i fotografisanje se danas podrazumeva jer je svi imamo u svojim smart telefonima, a ono što slikamo besomučno šerujemo po društvenim mrežama, pa smo ako ničim drugim barem na taj način već turisti gde god se nađemo.

Isključite roming. U prevodu, barem deset dana u svom gradu se diskonektujte sa svega onoga sa čega se i inače skidate dok ste na godišnjem odmoru.

Iznajmite sobu u nekom hotelu. Mnogi koji preporučuju odmor u svom gradu u onom terapeutskom smislu često kod ove vrste odmora vole upravo to što se posle turističkog razgledanja vraćaju u svoj krevet i komfor svog doma. Međutim, dodatni izazov može biti upravo to da uveče umesto da se vraćate u svoj stan odlazite u neki lokalni hotel. To će vam pružiti još jedan nov ugao za upoznavanje sopstvenog grada.

Ponašajte se kao turista. Ovo je, naravno, ono što se vidi na prvu loptu. Morate zaboraviti sve ono što vam inače deluje kao cool ponašanje u vašem gradu i raditi drugačije stvari, odnosno izaći iz svakodnevne rutine. Ne morate bukvalno izigravati stranca i pričati na stranom jeziku premda, istini za volju, to ume biti zabavno ukoliko vas ne provaljuju, ali morate zakoračiti u nove stvari. Mislite o tome šta biste da ste prvi put u ovom gradu i da nikoga ne znate uradili? I radite upravo to.

Kada jednom na ovaj način doživite svoj grad sigurno je, ili to barem tvrdi većina psihoterapeuta, da ćete to poželeti ponovo da uradite, pa čak i da vam to postane trajni lifestyle u gradu u kome živite. I to nije ni malo čudno. Štaviše, zvuči sasvim logično da bi svako od nas poželeo da se u svom gradu konstantno oseća kao da je na odmoru, pošto ćemo se svi složiti da je osećaj tamošnje opuštenosti svakako jedan od najlepših osećaja, in general. E sad, kako bismo isti osećaj opuštenosti preneli i na trenutke koje provodimo u svom gradu trebalo bi najpre da shvatimo šta je ono što ga na mestu našeg godišnjeg odmora stvara. Razna istraživanja na ovu temu kod najrazličitijih ciljnih grupa navode sledeće odgovore kao najzastupljenije i najreprezentativnije:Isključim se od svega negativnog što me okružuje, usredređen sam na sebe i prirodne lepote oko sebe i ne zanima me šta se dešava izvan toga, svuda oko mene su stranci i uopšte me ne zanima ko su, šta rade i da li i šta o meni misle…Lista ovih odgovora je duga, a vaši su svakako drugačije formulisani, ali sigurno manje više slični. Kakvi god da su, popišite ih i onda se potrudite da sve ono što vam na godišnjem odmoru prija u samom osećaju, primenite i onda kada ste u svom gradu a nije vreme odmora. To će vam znatno olakšati svakodnevni život i uneti boje u sumornu kuća – pos’o kolotečinu. Na prvu zvuči nerealno uz sve egzistencijalne, poslovne i slične probleme sa kojima se susrećemo svakodnevno. Međutim, to ne sme da nam bude izgovor da ne pokušamo da ovaj osećaj dosegnemo.

Ako ste pažljivije tumačili odgovore, ovde navedene ili svoje, kada ih sve ogolite dolazite do suštine koja se svodi na to da smo na odmoru svi okrenuti isključivo sebi i svojoj okolini. Van godišnjeg odmora mi se bavimo gomilom drugih ljudi i stvari od kojih mnogima, ako realno sagledamo stvari, uopšte ne moramo da se bavimo. Ako nekome prija, kao što se kaže u jednom od prethodno navedenih odgovora, to što godišnji odmor provodi u stranoj zemlji gde ga niko ne razume, to mu je signal da se i u svom gradu postavi kao da su svuda oko njega stranci koje ne zna i ne razume ne samo zato što ne govore istim jezikom već zato što naprosto nisu deo njegovog egzistencijalnog kruga. Prostom tehnikom uma možete se kretati i svojim gradom i ne opterećivati se ljudima oko vas.

Zaključujemo ipak da je od svega navedenog najvažnije, ako već želite da stalno funkcionišete i živite u svom gradu sa uživanjem kao da ste u njemu turista,to da se svakodnevno trudite da radite nešto novo i da se, pre svega bavite sobom. Izađite iz komfor zone i radite drugačije stvari, ono što drugi, a pre svega ono što vi sami od sebe ne očekujete. Ono što biste radili da ste recimo u Budimpešti, Berlinu, Londonu ili bilo kojoj drugoj urbanoj destinaciji poput beogradske. Ono što znate da biste realno mogli da uradite i doživite i ovde ali vas sputavaju neke banalnosti i trivijalnosti tipa: manjak slobodnog vremena, opterećenost svakodnevnim problemima, umor od posla ili ona najbanalnija od svih koja se krije iza izgovora „ne mogu to ovde da radim, ovde me svi znaju“ jer, realno, osim vas samih ni ovde vas, kao ni na najudaljenijoj i najegzotičnijoj destinaciji koja vam pruža slobodu da uradite šta god poželite, niko izistinski ne poznaje već samo govorite istim jezikom, a to ne bi trebalo da vam bude prepreka ni u čemu. Čak, naprotiv.


Srpsko izdanje najuticajnijeg muškog magazina na svetu, pokrenuto je na jesen 2013.

esquire.rs


Text is copyright protected and is the property of esquire.rs and doroteo.rs


MAN.AT.HIS.BEST / lifestyle & fashion


Leave a comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Prev Post Next Post