Emocije i ljubav su na jedan specifičan način povezane sa godišnjim dobima. Leto je nekako stvoreno za flert, avanture i prolazna ljubakanja, seks bez obaveza. Zimi čovek traži udobnost i toplinu i malo mu je stalo do udvaranja, romantičnih šetnji i drugog. Proleće, a naročito jesen, pravo su vreme za ljubav i, pre svega, za zaljubljivanje a ono je, kada do njega već dođe, najviše i najuže vezano uz dodir i nežnost.

Ako ste u mogućnosti da uporedite lično iskustvo zaljubljivanja u osobu sa kojom ste odmah imali seks (po mogućstvu seksualni vatromet) i zaljubljivanja u osobu sa kojom niste pentrirali već ste razmenu svojih emocija sveli na dodir, a pre svega na zagrljaj, jasno vam je o čemu je ovde tačno reč. Poljubiti možete i nekoga koga ne volite, imati seks sa njim takođe, ali buditi se možete samo u zagrljaju onoga koga iskreno volite i ko isto tako voli vas. Ako pak želite da emociju koju osećate prema toj osobi sakrijete, to najlakše možete u seksu, delimično i tokom ljubljenja, ali kada iskreno zagrlite voljenu osobu, tu prestaje bilo kakva mogućnost laganja i manipulacije. Kada na svojoj koži osetite otkucaje srca osobe u koju ste zaljubljeni i ona vaše, odmah vam je potpuno jasno u kom ritmu pleše vaš odnos.

Poljubac je usled svakodnevnog ljubakanja sa svima koga sretnete, odavno devalvirana kategorija, a seks koji je u našoj svakodnevici prisutan u svom najjeftinijem I najbanalnijem izdanju na istom putu. Što se tiče zagrljaja on je bio na sličnoj stranputici zahvaljujući akciji Free Hugs koja je sprovođena širom sveta, mada je ona u biti nastala iz sasvim suprotne namere koju verovatno svi već znaju, ali ako ni zbog čega drugog onda zbog poštovanja same ove ideje, treba napomenuti kako se ona uopšte rodila.

Australijanac Huan Men je poželeo drugima da deli besplatne zagrljaje nakon što se 2004te godine vratio sa studija u Engleskoj, tužan što ga na aerodromu niko nije dočekao. Znao je da se roditelji razvode, da ga je devojka ostavila, ali nije očekivao da će biti tako utučen. U svom gradu se osećao kao najnesrećniji čovek na svetu sve dok nije otišao na žurku kod prijatelja, na kojoj ga je potpuni neznanac bez ikakvog povoda zagrlio. Men je osetio kako mu taj blizak dodir vraća dobro raspoloženje isamopouzdanje, pa je poželeo da i on na isti način nekoga usreći. Na velikoj tabli papira je napisao “besplatni zagrljaji” stao na ulicu i strpljivo čekao. Najpre su ga svi čudno gledali, a 15tak minuta kasnije jedna starica je prišla i zagrlila ga što je bio samo nagoveštaj lavine koja će uslediti. Menova ideja kako da najlakše usreći ljude oko sebe vrlo brzo se proširila celim svetom, kada su drugii na internetu saznali za njegovu ideju.

Iako je ovaj fenomen besplatnih zagrljaja izazvao pravu buru pozitivnih reakcija i posledica, stručnjaci ipak ne preporučuju ovaj vid kontakta, jer on devalvira zagrljaj po istom principu po kome je devalviranm i seks. Istraživanja, naime, pokazuju da se sva blagotvorna dejstva zagrljaja osećaju ukoliko grlimo ljude koje poznajemo i koji su nam dragi. Štaviše, zagrljaji  sa nepoznatim osobama mogu da povećaju lučenje hortizola, hormona stresa što naravno ne znači da ne bi trebalo zagrliti nepoznatu osobu ukolio vidite da joj je baš teško i da će joj vaš zagrljaj pomoći da se oseća bolje. Ljubav, razumevanje i podrška su najbolji lek za sve. Važno je da razumemo da iza zla u čoveku uvek stoji velika bol i patnja, te upravo stoga oni koji šire dobro osećaju prevashodno potrebu da zagrle osobu kada u njoj vide mnogo zla znajući da je takvim ljudima ljubav potrebna možda i više nego drugima.

Zagrlaj čini čuda u svakom pogledu i to bi svako od nas trebalo da je u mogućnosti da potvrdi. Ako vam pak treba potvrda stručnjaka i nju imate. Psihoterapeuti su odavno potvrdili delotvornost zagrljaja drage osobe (logično je da se ne misli samo na emotivnog partnera) na našu psihu i pre svega na dobro raspoloženje, osećaj sigurnosti, prijatnosti, zaštićenosti. Grljenje pomaže da se smanji tenzija u nama, opuste mišići, ubrza cirkulacija. Dodir nas smiruje, snižava krvni pritisak, usporava rad srca i neretko otklanja bol što je logično jer na dodir reagujemo preko kože, našeg najvećeg organa, koliko god svako od nas mislio da je neki drugi veći, onoliko koliko je u nekim funkcijama važniji. Ono pak što nam nauka govori, a čega sami nismo ni svesni jeste da zagrljaj jača naš imunitet i smanjuje stres u nama u tolikoj meri da je vrlo delotvoran u lečenju nekih fizičkih obolenja poput depresije, anksioznosti, usamljenosti i neuroze. Odavno je utvrđeno da se zagrljajem oslobađa oksitocin hormon koji upravo smanjuje nivo kortizola, hormona stres, u nama te stoga i čini sva blagotvorna dejstva prethodno pomenuta. Oksitocin se inače najviše izlučuje tokom porođaja i dojenja. U prevodu, priroda nam šalje jasnu potvrdu njegove delotvornosti. Praksa dalje potvrđuje da je zagrljaj prvi lep utisak nakon rođenja, a majka i dalje u prvim danima bebu koja plače uzima u naručje i blago ljuljuška. Stoga potreba za zagrjajem u životu više ne jenjava, naučeni ste od prvog dana da je zagrljaj ono što rešava svaki vaš problem.

Grljenje u našem organizmu izaziva i lučenje endorfina hormona koji pojačava cirkulaciju u samim tkivima i samim tim blokira puteve bola tj. smanjuje ga. Ono istovremeno povećava i proizvodnu seratonina u mozgu što poboljšava raspoloženje stvarajući u nama osećaj zadovoljstva i podižući nivo našeg samopouzdanja. Podiže se, naravno i dopamine, zbog čega zagrljaj i jeste tako delotvoran u lečenju depresije. Ukratko rečeno, zagrljaj dovodi naš nervni system u ravnotežu u više aspekata i samo ga treba što više primenjivati. Studije pokazuju da čak i samo zamišljanje grljenja nekoga koga volite može dovosti do lučenja dovoljne doze serotonina, dopamineiI endorfina koje mogu dovesti do uočljivog osećaja radosti i sreće. Ipak, najdelotvorniji je  kad je realan i kada je sa osobom koja vam je draga.Takav je i preporučen od strane onih psihoterapeuta kojj ga svojim klijentima propisuju kao jednu vrstu recepta uz određenu količinu zagrljaja na dan. Dozu je, manje više argumentovano, odredila Virdžinija Satir: “Čoveku su potrebna četirri zagrljaja dnevno da bi preživeo. Osam zagrljaja dnevno da bi se održali, a dvanaest zagrljaja na dan da bismo napredovali.” Oni pak kojima je zagrljaj na bilo koji način pomogao dozu preporučuju krajnje jednostavno: Grlite se što više, ali što iskrenije.

Da rezimiramo. Pored toga što nas zagrljaj čini srećnim i voljenim, čini nas i samopouzdanim i privlačnim. Pomaže nam da se povežemo sa drugima i da uspostavimo osećaj poverenja. U nama samima on je okidač za veliko opuštanje neurohormona u našem telu koji imaju ogroman uticaj na dobro raspoloženje i na naš um, in general. U emotivnom smislu, zagrljaj je tu da voljenoj osobi prenese našu ljubav i emocije koje ne umemo da iskažemo rečima te je u tom smilsu on delotvorniji, a to ga i čini najvažnijim kontaktom između dvoje ljudi. Uz to ide i činjenica da je lepota zagrljaja u njegovom deljenju jer njega ne možete samo pokloniti ili samo dobiti, pošto nije moguće dati zagrljaj, a ne biti zagrljen. Na koncu, za bilo koji drugi iskaz nežnosti u nekom trenztku možete postati nemoćni ili stari, ali za zagrljaj nikada.


Srpsko izdanje najuticajnijeg muškog magazina na svetu, pokrenuto je na jesen 2013.

esquire.rs


Text is copyright protected and is the property of esquire.rs and doroteo.rs


MAN.AT.HIS.BEST / lifestyle & fashion


Leave a comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Prev Post Next Post